tel_icon+385 (0)52/ 851-833 email_iconinfo@tempo.biz.hr

1. Plaća li se od 1.srpnja 2013. i dalje carina i PDV za online kupnju?

Ako kupujete preko eBaya ili nekih drugih online trgovina, dobra je vijest ta da od 1. srpnja 2013. za pošiljke iz EU-a prestaje sav carinski nadzor tj. nema plaćanja carine i PDV-a.

Kada se kupuje roba iz zemalja izvan EU-a: carine i PDV-a su oslobođene pošiljke vrijednosti do 22 eura (osim alkohola, duhana i parfema). Pošiljke u vrijednosti od 22 do 150 eura, oslobođene su carine, ali se plaća PDV. Pošiljke iznad 150 eura - plaća se carina i PDV.

Što se tiče plaćanje carine i PDV-a na poklone koje fizičke osobe izvan EU-a šalju fizičkim osobama u Hrvatskoj, carine i PDV-a oslobođene su pošiljke vrijedne do 45 eura.

2. Što se događa sa carinskim postupkom ako na fakturi postoje robe sa non EU i EU origin?

Način postupanja ovisi o namjeri korištenja predmetne robe. Ako se npr. zahtijeva izvozni postupak, isti će se provesti za domaću robu – odnosno robu koja ima status robe Zajednice, dok će se za stranu robu morati završiti započeti carinski postupak na jedan od propisanih načina.

Nadalje, u slučaju da takva roba dolazi iz zemalja članica EU nakon pristupanja RH u EU, carinski postupak će se provesti samo za robu koja nema status robe Zajednice, odnosno ista će najvjerojatnije doći provoznim postupkom, koji će se na propisani način morati završiti, nakon čega će se morati staviti u sljedeći carinski postupak (npr. ponovni izvoz, puštanje u slobodni promet).

3. Da li strano društvo koje je u RH jedino registrirano za PDv (nemaju nastan u RH) može uvesti robu kao uvoznik?

Osobe koje nemaju nastan u RH a imaju ga u nekoj od zemalja članica EU, mogu se nakon 1.7.2013. pojaviti kao uvoznik robe odnosno mogu obaviti postupak carinjenja na nekoj od robnih carinskih ispostava u RH.

Sve osobe iz trećih zemalja (zemalja koje nisu članice EU) mogu se pojaviti kao uvoznik robe ako se radi o povremenim poslovima, i kada to carinarnica smatra opravdanim.

4. Na koji način će se obavljati reeksport iz BiH u EU, kada hrvatska firma kupuje robu od osobe iz BiH i koju odmah prodaje nekome u drugoj zemlji članici.

U tom slučaju predmetna robe u trenutku unosa u carinsko područje EU, morat će biti stavljena u jedan od carinski dopuštenih postupanja ili uporabe robe.

To podrazumijeva obvezu otvaranja provoznog postupka na graničnom prijelazu RH ili do mjesta krajnjeg odredišta u nekoj od zemalja članica EU gdje će ista biti stavljena u neki od carinskih postupaka, ili do robne carinske ispostave u RH gdje će se predmetna roba ocariniti i dalje kretati unutar EU kao domaća roba.

Pri tome, ako je granični prijelaz na kojem roba ulazi u carinsko područje otvoren i za robni promet, u tom slučaju neće biti potrebno otvoriti provozni postupak, već se roba na graničnom prijelazu može odmah pustiti u slobodan promet ili neki drugi carinski postupak.

U slučajevima kada je mjesto odredišta neka druga zemlja članica, nakon pristupanja RH u EU, postoji mogućnost korištenja novog carinskog postupka, koji omogućava oslobađanje plaćanje PDV-a u trenutku uvoza, s obvezom da se taj PDV plati prema zemlji krajnjeg odredišta. Taj postupak se naziva Postupak 42, prema šifri koja se koristi pri popunjavanju carinske deklaracije.

Osnovni uvjet korištenja toga postupka je da roba, nakon što bude ocarinjenja, i stvarno bude otpremljena u drugu zemlju članicu. Na taj način omogućava se carinjenje robe u RH za primatelje iz drugih zemalja članica.

Ovaj postupak će se moći koristiti u slučajevima kada je uvoznik iz druge zemlje članice, a carinjenje obavlja u RH, ali i u slučajevima kada je uvoznik osoba iz RH, a predmetna roba će, koju hrvatska osoba prodaje osobi u drugoj zemlji članici, odmah nakon carinjenja biti otpremljena u drugu zemlju članicu. Sukladno tome, i tzv. reeksportni poslovi nakon ulaska RH u EU, moći će se obavljati na način da se predmetna roba ocarini u RH, uz naplatu propisane stope carine ali ne i PDV-a, a ista se do krajnjeg odredišta kreće kao domaća robe bez provedbe carinskog nadzora nad istom.

Na koji način će se obaviti konkretan postupak sa takvom robom, ovisi o Vama, odnosno Vaša tvrtka može izabrati jedan od prethodno opisanih postupaka, prema svojim mogućnostima i potrebama.

5. Na koji način će se obaviti izvoz robe nakon 1.7.2013. godine, odnosno hoće li izvozne fakture moći biti bez PDV-a?

Izvozni postupak će se, nakon 1.7.2013. godine, obavljati kao i do sada, odnosno u slučaju izvoza domaće robe ista će se staviti u izvozni carinski postupak, a za istu ispostaviti izvozna faktura bez obračuna PDV-a.

Međutim, s obzirom da se mijenja carinsko područje nakon pristupanja, odnosno carinsko područje uključuje cijelo područje Europske unije, izvozni postupak uključuje postupke u kojima se roba sa statusom Zajednice stavlja u te postupke da bi se ista otpremila u zemlje koje nisu članice EU – treće zemlje.
Trgovina između zemalja članica EU više se ne tretira kao izvoz odnosno uvoz robe te sukladno tome niti se ne može koristiti izvozni carinski postupak u tim slučajevima.

6. Mora li fizička osoba koja uvozi robu iz trećih zemalja (koje nisu članice EU) nakon 01.07.2013 imati EORI broj?

EORI broj je jedinstveni broj u Europskoj uniji koji gospodarskim subjektima i drugim osobama dodjeljuju carinska tijela ili posebno određena nadležna tijela država članica u skladu s propisima navedenima pod I. dio, Glava I., 6. poglavlje Uredbe komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2.07.1993. koja predstavlja Uredbu za provedbu carinskog zakonika Zajednice, a koristi se za identifikaciju gospodarskih subjekata i drugih osoba u njihovim odnosima s carinskim tijelima.

Svi gospodarski subjekti koji obavljaju carinske postupke sukladno EU carinskim propisima od 01.07. 2012. godine moraju imati dodijeljen EORI. Navedena obveza odnosi se kako na pravne tako i na fizičke osobe, te udruženja osoba. Stoga sve osobe koje uvoze robu iz trećih zemalja nakon 01.07.2013. moraju se za carinske postupke identificirati putem EORI broja.

Danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo EU započinje obvezna primjena EORI sustava u Republici Hrvatskoj, pa sve pravne i fizičke osobe s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj koje obavljaju djelatnosti obuhvaćene carinskim propisima imaju obvezu ishoditi EORI broj u Republici Hrvatskoj, s oznakom države pripadnosti: "HR", bez obzira jesu li EORI broj već prije toga ishodili u nekoj od država članica EU.

Pravne i fizičke osobe (i udruženja osoba) koje imaju poslovni nastan u nekoj od država članica EU moraju EORI broj ishoditi u onoj državi u kojoj imaju svoj poslovni nastan, što znači da osobe s poslovnim nastanom u drugim državama članicama EU ne mogu ishoditi EORI broj u Republici Hrvatskoj.

Također hrvatske pravne i fizičke osobe (i udruženja osoba) koje od ranije imaju u EU dodijeljene EORI brojeve na osnovu carinskih aktivnosti koje su obavljale u EU, navedene EORI brojeve neće moći koristiti, odnosno moraju imati EORI brojeve dodjeljenje u Hrvatskoj. Navedeni EORI brojevi dodjeljeni u EU će se s 01.07.2012. gasiti.

Registracijski proces, koji obuhvaća podnošenje zahtjeva za dodjeljivanje EORI broja te određivanje i dodjeljivanje EORI broja osobama (pravne i fizičke osobe i druge osobe) s poslovnim nastanom na području Republike Hrvatske započeo je 1. veljače 2013. godine.

Tijelo nadležno za registraciju gospodarskih subjekata i drugih osoba i dodjelu EORI broja u Republici Hrvatskoj je Ministarstvo financija, Carinska uprava, odnosno njezine ustrojstvene jedinice područni carinski uredi, te njihove ustrojstvene jedinice carinski uredi. Zahtjevi za dodjelu EORI broja podnose se sukladno teritorijalnom ustrojstvu.

Zahtjev za dodjelu EORI broja podnosi se u pisanom obliku. Obrazac zahtjeva sa svom popratnom dokumentacijom objavljen je na stranicama Carinske uprave http://www.carina.hr/e_carina/EORI.aspx

7. Postupak podnošenja ulazno/izlazne skraćene deklaracije u našoj zemlji – ENS/EXS?

Podnošenje ulazne/izlazne skraćene deklaracije primjenjivati će se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. Sam način podnošenja navedenih deklaracija propisan je člancima 36.a – 36.c i člancima 182.a – 182.d Uredbe Vijeća EEZ-a br. 2913/92 od 12.10.1992. kojom je uspostavljen Carinski zakonik Zajednice, te člancima 181.b – 184.e  i člancima 842.a – 842. f Uredbe komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2.07.1993. koja predstavlja Uredbu za provedbu carinskog zakonika Zajednice.

Slijedom naprijed navedenog ulaznu skraćenu deklaraciju sukladno članku 36.b stavak 3. Carinskog zakonika Zajednice (CZZ) podnosi osoba koja unosi robu ili koja preuzima odgovornost za prijevoz robe u carinsko područje Zajednice. Također u stavku 4. CZZ propisano je da ne dovodeći u pitanje obveze osobe iz stavka 3., ulaznu skraćenu deklaraciju može podnijeti:

(a) osoba u čije ime djeluju osobe iz stavka 3.; ili
(b) svaka osoba koja podnosi ili omogući podnošenje predmetne robe nadležnom carinskom tijelu; ili
(c) predstavnici jedne od osoba iz stavka 3. (a) ili (b).

Što se pak tiče izlazne skraćene deklaracije sukladno 182.d stavak 3. CZZ nju podnosi:
(a) osoba koja iznosi robu ili koja preuzima odgovornost za prijevoz robe iz carinskog područja Zajednice; ili
(b) svaka osoba koja nadležnom carinskom tijelu može podnijeti ili omogućiti podnošenje robe ili;
(c) zastupnik jedne od osoba navedenih u točkama (a) ili (b).

Za sve daljnje potrebne informacije molimo da posjetite web stranicu:
http://www.carina.hr/Aplikacije/SpediteriEN.aspx , a na kojoj se nalaze sve tehničke specifikacije koje su Vam potrebne za podnošenje ulazne/izlazne skraćene deklaracije u našoj zemlji.

8. Postupak korištenja službenog automobila stranih registarskih oznaka od strane hrvatskih državljana sa uobičajenim boravkom u RH nakon ulaska u EU?

Sukladno Aneksu C Konvencije o privremenom uvozu, pravo na privremeni uvoz osobnog vozila uz oslobođenje plaćanja carine i poreza može se ostvariti uz ispunjavanje slijedećih uvjeta: prijevozna sredstva za privatnu uporabu:
- moraju biti registrirana na teritoriju različitom od teritorija privremenog uvoza,
- moraju biti registrirana na ime osobe sa sjedištem ili prebivalištem na teritoriju druge države
- moraju ih uvesti i koristiti osobe koje žive na tom teritoriju.

Prema odredbama Aneksa C Konvencije o privremenom uvozu, privremeni uvoz može se odobriti za prijevozna sredstva što ih se rabi u komercijalne, industrijske i privatne svrhe u unutrašnjem prometu, uz gore navedene uvjete.
U okviru komercijalne uporabe, odredbe članka 7. navedenog Aneksa, propisuju da "prijevozna sredstva za komercijalnu uporabu mogu rabiti treće osobe, čak i kada borave ili su stalno nastanjene na teritoriju privremenog uvoza, ukoliko imaju punomoć osoba kojima je odobren privremeni uvoz i rade u njihovo ime", dakle zaposleni su, odnosno ugovorno vezani s tom osobom.

Sukladno članku 1. točki b) ovoga aneksa "komercijalnom uporabom" smatra se isključivo prijevoz osoba uz naknadu, ili industrijski ili komercijalni prijevoz robe uz ili bez naknade.

Ukoliko se, dakle, radi o osobnom automobilu kojeg zaposlenici koriste za osobne potrebe (za osobni prijevoz, npr. na druge lokacije tvrtke, na poslovne sastanke i sl.), u smislu gore navedene definicije to se ne smatra komercijalnom uporabom prijevoznog sredstva.

Osim navedenog, komercijalna uporaba prijevoznog sredstva sa stranim registracijskim oznakama u carinskom području Republike Hrvatske može se dozvoliti samo za prijevoz koji počinje ili završava izvan carinskog područja Republike Hrvatske.

Iz navedenog proizlazi da motornim vozilima, registriranim u inozemstvu na neku tvrtku, sa sjedištem u toj zemlji, u Republici Hrvatskoj ne mogu upravljati hrvatski državljani sa uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju nestati će zapreke po pitanju privremenog uvoza vozila iz zemalja Europske unije (jedinstveno carinsko područje).
Što se pak tiče upravljanja vozilima koja su registrirana u zemljama članicama EU nakon 01. srpnja 2013. godine upućujemo Vas na odredbe Zakona o posebnom porezu na motorna vozila - članci 5 – 8. (NN, broj 15/2013).

Navedeni Zakon možete pronaći na web stranicama Carinske uprave - http://www.carina.hr/Dokumenti/Propisi.aspx?i=15

9. Carinsko postupanje prilikom puštanja robe u slobodan promet nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju?

Danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, teritorij Republike Hrvatske u carinskom smislu postaje područje carinske unije. Svi carinski propisi Europske Zajednice primjenjivati će se i na području Republike Hrvatske. Ti propisi su Uredba vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12.10.1992. kojom je uspostavljen Carinski zakonik Zajednice, te Uredba komisije (EEZ) br. 2454/93 od 02.07.1993. koja predstavlja Uredbu za provedbu carinskog zakonika Zajednice.

Roba Zajednice (tzv. domaća roba) kojom će trgovati osobe iz RH i osobe iz drugih zemalja EU neće biti predmet carinskog nadzora niti će se na nju primjenjivati carinski postupci pa stoga neće biti ni naplate carine. Što se, pak, tiče poreznog tretmana ove robe, kao i svih pitanja koja su vezana uz porezni tretman robe nakon ulaska u Europsku uniju upućujemo Vas da se obratite Poreznoj upravi (web adresa: http://www.porezna-uprava.hr/).

Međutim ako se između pravnih osoba unutar EU zemalja trguje robom koja nema carinski status robe Zajednice (tj. stranom robom) ista se nalazi pod carinskim nadzorom i za nju se obvezno podnosi deklaracija za puštanje u slobodan promet te plaćaju uvozna davanja (carina  i porezi).

Isto tako, za robu iz trećih zemalja (BiH, Republika Srbija, Republika Kosovo, Republika Makedonija, Narodna Republika Kina, Japan, itd.)  koja se uvozi na teritorij Zajednice i pušta u slobodan promet plaća se carina sukladno propisima Zajednice. Dakle, ako se, npr. na teritoriju Zajednice u slobodan promet pušta roba koja je uvezena iz Kine ona se mora uvozno ocariniti, odnosno na navedenu robu plaćaju se uvozna carinska davanja sukladno carinskim propisima Zajednice.

U načinu puštanja robe u slobodan promet (za robe iz trećih zemalja) neće se ništa bitno dogoditi. Dakle, roba će se moći uvozno cariniti na graničnim carinskim ispostavama koje će za to biti predviđene ili upućivati na unutarnje ispostave na carinjenja, osim u slučajevima carinskih pojednostavljenja kada se naknadno podnose dopunske carinske deklaracije.

Što se tiče uloge carinskog otpremnika treba istaknuti da sukladno uvjetima iz Carinskog zakonika Zajednice svaka osoba može imenovati zastupnika koji za nju pri carinskim tijelima obavlja radnje i formalnosti predviđene carinskim propisima. Dakle i nadalje za obavljanje carinskih formalnosti moći će se koristiti usluge ovlaštenih otpremnika.

Na kraju potrebno je istaknuti da u svim carinskim postupcima od 01. 07. 2013. gospodarski subjekti ( pravne i fizičke osobe) moraju imati EORI broj. Postupak dodjele EORI brojeva započeo je 01. 02. 2013. Pravo na EORI broj stječe se podnošenjem Zahtjeva za dodjelu EORI broja mjesno nadležnoj carinarnici prema sjedištu vaše tvrtke u RH. Sve informacije vezane za EORI broj su javno objavljene na web stranicama Carinske uprave: http://www.carina.hr/e_carina/EORI.aspx, na koje vas upućujemo.

Vies baza

Porezna tijela svake države članice EU omogućavaju svojim obveznicima PDV-a provjeru PDV identifikacijskih brojeva kupaca iz drugih država članica EU.

Provjeru je i sad moguće obaviti na web stranicama Europske komisije: http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/

Provjeru možete vršiti samo ukoliko imate PDV identifikacijski broj.

Zahtjev za dodjelu PDV identifikacijskog broja Svi porezni obveznici koji su nakon 30. lipnja 2013. godine obavljali isporuke ili stjecanja dobara i usluga unutar Europske unije, a još uvijek nemaju valjani PDV identifikacijski broj za transakcije koje su obavili, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje istog nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do petka 06. rujna 2013. godine. Obrazac zahtjeva možete pronaći ovdje.

Kalkulator troškova uvoza rabljenog automobila iz EU (trošarina)
http://m-stil.covermagazin.com/?p=27070

Pogodnosti koje vam nudimo:

  • Osiguranje robe u transportu
  • Organizacija i praćenje specijalnih tereta
  • Uvozno-izvozno carinjenje pošiljki
  • Pružanje pravnih i drugih savjeta
  • Naše radno vrijeme prilagođeno je Vašim potrebama

TEMPO d.o.o.

Titov trg 7

52220 LABIN

tel: 00385 (0)52/851-833

fax: 00385 (0)52/851-831

email: info@tempo.biz.hr